Udruga Aktivni Student (AKSTU) Zadar

Na Sveučilištu u Zadru već više od dvije godine djeluje studentska udruga Aktivni Student (AKSTU) kao nestranačka, nevladina, studentska udruga koja se temelji na volontiranju zadarskih studenata. Osnivačka skupština udruge održana je 14. studenog 2006. godine. Za predsjednika udruge tada je izabran student povijesti i geografije Željko Primorac. Odmah po osnivanju AKSTU je izradio Deklaraciju o problemima studenata Sveučilišta u Zadru na koju je pokrenuta peticija koju je u tri dana potpisalo više od 1200 studenata i profesora Sveučilišta u Zadru. U svome radu udruga je na Sveučilištu u Zadru ostvarila zapažene rezultate. Organizirala je dva velika studentska prosvjeda na Narodnom trgu u Zadru tijekom travnja i svibnja 2007. kojima je upozoravala na ključne probleme standarda zadarskih studenata. Do kraja 2007. godine udruga je organizirala još dva studentska prosvjeda, oba zbog poskupljenja stanarine u studentskom domu. Prosvjedi su održani 5. i 12. prosinca 2007. godine ispred Rektorata Sveučilišta. Osim toga udruga je organizirala put dvjesto zadarskih studenata na velike radničke demonstracije u Zagrebu 12. travnja 2008. godine.
Tijekom dvogodišnjeg rada udruge njeni su članovi volonterski odradili stotine sati u borbi za studentska prava, sami financirali sve akcije, usprkos brojnim studentskim i drugim obvezama. AKSTU je veliki dio svoga rada usmjeravao na otklanjanje lako rješivih problema na Sveučilištu koji se nikako nisu rješavali, tražio i zahtijevao da stipendije i subvencije dolaze na vrijeme, zalagao se i pomagao mlađim kolegama u teškoćama kod provođenja Bolonjskog procesa i cijelo vrijeme tražio transparentnost u odlukama koje se tiču studenata Sveučilišta u Zadru. Članovi udruge vole isticati kako je od svih uspjeha udruge u poboljšavanju standarda zadarskih studenata još i važnija promjena klime pasivnosti i bespomoćnosti koja je do osnutka AKSTU-a vladala među studentima Sveučilišta u Zadru.
Rad udruge su studenti očito prepoznali, što se očitovalo na nedavnim izborima za Studentski Zbor na kojima su članovi AKSTU-a u velikom broju izabrani u to službeno predstavničko tijelo Sveučilišta u Zadru.
Kako vrijeme prolazi osnivači i stariji članovi udruge pomalo završavaju svoje studije. Iza njih međutim ostaje ime AKSTU koje još uvijek otvara mnoga vrata i korisno je mjesto za sve studente našega Sveučilišta koji se žele izraziti u kulturnim projektima koje udruga organizira, poput npr. Romskih dana, ili žele raditi na borbi za prava naših studenata.
Nakon što je staro članstvo u većini završilo svoj studij, udruzi je potreba reorganizacija i popunjavanje ispražnjenih mjesta. Ovom prilikom Vas obavještavamo da će udruga Aktivni student održati svoju izvanrednu sjednicu 27. siječnja 2009. godine u 15 sati u Velikoj dvorani Doma Hrvatske mladeži (2. kat). Molimo sve studente koji se preko udruge žele boriti za svoja prava da prisustvuju sjednici i uključivanjem u rad udruge doprinesu što većoj toleranciji i transparentnosti na našem Sveučilištu.
Očekujemo Vas u što većem broju.

U skladu sa dogovorima koje su obje studentske organizacije postigle sa Gradom Zadrom i prema odluci Poglavarstva Grada Zadra od 29. prosinca 2008. godine, od 5. siječnja 2009. godine je započelo izdavanje besplatnih studentskih pokaza. Svaki student Sveučilišta u Zadru koji želi besplatan pokaz za gradski autobusni prijevoz mora donijeti svoju fotografiju, dvadeset kuna i potvrdu o studiranju. Uživajte.

Nakon nekoliko mjeseci mirovanja udruga AKSTU planira novu reaktivizaciju. Sredinom siječnja biti će održana nova sjednica na kojoj će biti primani novi članovi i izabrano novo vodstvo. Očekujemo dolazak što više kolega i kolegica koji su se spremni preko AKSTU-a boriti za prava studenata Sveučilišta u Zadru. Detaljnije informacije moći ćete na vrijeme pročitati na ovome blogu.

Danas u podne u svečanoj dvorani konstituiran je novi studentski zbor. Konstituiranju su prisustvovali novoizabrani predstavnici i njihovi zamjenici, te rektor Sveučilišta Ante Uglešić, dosadašnja predsjednica Antonija Čerkez i tajnica. Izabrano je privremeno vodstvo. Za privremenog predsjednika zbora izabran je predsjednik AKSTU-a Željko Primorac, a za privremenu potpredsjednicu Jelena Kupsjak, isto iz AKSTU-a.
Isto tako izabrano je troje predstavnika za Senat i sedmero predstavnika za povjerenstvo za izradu novog statuta.
Stalno vodstvo će biti vjerojatno potvrđeno početkom nove akademske godine.
Neznam koliko ste upoznati, ali u ovom novom Zboru, osim predstavnika svih odjela, sjede i predstavnici sa sveučilišne liste, njih 10 (jedanaesti još nije izabran), koji ne predstavljaju pojedini odjel, već sve studente Sveučilišta. Eto toliko.

Sastanak AKSTU-a sutra u 13 sati.

autor: Andrea Milat, Martina Nekić

Službena politika Hrvatske je društvo znanja. Dvije su vizije društva znanja. Jedna je što veći broj visokoobrazovanog kadra jer Hrvatska ima samo sedam posto istih. To je ono o čemu se najčešće govori u medijima.
Druga vizija je tiša i smatra kako je Hrvatskoj potreban kvalitetan visokoobrazovani kadar. A kako bismo postigli kvalitetu moramo žrtvovati kvantitetu. Za kvalitetu i kvantitetu država nije spremna izdvojiti dovoljne količine novaca (premda određeni broj studenata smatra da bi to bilo moguće preraspodjelom sredstava iz drugih resora, npr. rezanje troškova saborskih zastupnika i državne administracije, manje ulaganja u vojsku i imidž hrvatske u svijetu

Pod izlikom društva znanja nametnut nam je Bolonjski proces, najavljivan kao revolucionaran, kao iznimno funkcionalan, kao vrhunac kvalitete visokog obrazovanja u europskim tokovima. Pritom nije izmjereno trenutno stanje tada postojećeg sustava, već se išlo u kompletno mijenjanje sustava obrazovanja logikom sve staro van, a novo unutra.

Provedena na hrvatski način - nedovoljno promišljeno, sada i odmah, kako bilo da bilo, tri godine od uvođenja Bolonje recenzenti studijskih progama prepuni su ogorčenja jer im nije jasno kako su novi studijski programi dobili dopusnice za izvođenje, a reforma školstva nalazi se pred krahom.

Studenti su dugo promišljali i nisu se protivili Bolonji, dapače, dočekana je raširenih ruku i s velikim očekivanjima. Mnogi od nas su aktivno sudjelovali u provođenju tog procesa putem raznih vijeća, povjerenstava i studentskih udruga, ispunjavanjem sveučilišnih anketa, ostvarujući djelomično temeljno načelo Bolonjskog procesa, sudjelovanje studenata u njegovoj provedbi.

Neke smo probleme prepoznali kao ključne, od kojih su se granali mnogi sitniji, praktičniji problemi. Iako je svaki problem sam za sebe bilo moguće riješiti, rješavanje jednog problema stvaralo je problem negdje drugdje. Sve probleme postalo je nemoguće riješiti na zadovoljstvo svih strana uključenih u provedbu reforme.

Neki osnovni, odnosno najveći problemi prepoznati od strane studenata i profesora uključenih u reformu su:

1. Put k privatizaciji školstva / besplatno školstvo

Put k privatizaciji školstva je europska tekovina. Prema Eurostatu, u Europskoj uniji se za visoko obrazovanje u prosjeku izdvaja oko 1.2% BDP-a (zbrajajući državna i privatna sredstva). Paralelan podatak za Hrvatsku nije službeno izračunat, no, prema Eurostatu za 2006. Hrvatska je na ukupno obrazovanje ulagala 4,6% BDP-a. Izračun BDP za prošlu godinu očekuje se u jesen, no, poznat je podatak izdvajanja iz proračuna Hrvatske za obrazovanje ukupno: 10%, a za visoko školstvo: 2.5% .

U SAD-u izdvajanje za visoko školstvo na temelju privatnih i državnih sredstava iznosi 2.6% BDP-a. Pritom EU za visoko obrazovanje izdvaja otprilike jednako državnih sredstava kao i SAD, a ogromna razlika između EU i SAD-a proizlazi iz privatnih sredstava koja prikupljaju visoka učilišta u SAD-u (putem školarina ili zaklada).

EU je objavila da će kvalitetom visokog obrazovanja vjerojatno sve više zaostajati za SAD-om ako se ne poveća ulaganje u visoko obrazovanje. No, budući da se u EU za visoko obrazovanje već izdvaja državnih sredstava kao u SAD-u, razliku neće biti moguće nadoknaditi samo iz državnih sredstava.

Praksa je u Europi posljednjih godina da se uvode školarine. To je prije dvije godine napravila najsnažnija europska ekonomija, Njemačka, Engleska je tijekom posljednje tri godine školarine povećala s manje od 1000 funti na trenutnih 3 000 funti godišnje, a Austrija je odustala od ukidanja školarina koje je bilo planirano.

Na obrazovanje i obrazovne institucije ne smije se gledati kao na priliku za profit. Obrazovanje je pravo svakog čovjeka, a država koja je osviještena o ljudskim pravima dužna je svojim građanima osigurati, između ostalog, dostupno i kvalitetno obrazovanje. Naš dugoročni cilj, cilj nekih od studenata, jest kvalitetno i u što je većoj mjeri moguće jeftinije školstvo.

To konkretno znači da su troškovi participacije studenata ili 0 kn ili svedeni na minimum uz mogućnost oslobađanja plaćanja troškova studija. Stoga za početak odmah i zauvijek odbacujemo linearni model plaćanja koji se počeo uvoditi na mnogim fakultetima jer smatramo da je to put k privatizaciji školstva.
Smatramo da je u takvom modelu plaćanja moguće postupno i neprimjetno povećavati participaciju studenata u troškovima studiranja.

Jedna od ideja koja se javlja među dekanima nekih zagrebačkih fakulteta je dezintegracija Sveučilišta na više manjih, pri čemu bi se neki fakulteti grupirali u Zagreb 1 sveučilište. Smatramo da je dezintegracija Sveučilišta po ideji Zagreb 1 neprihvatljiva i ne smije biti ostvarena.

Po tom modelu jedno sveučilište činili bi najelitniji (najtraženiji) zagrebački fakulteti, kao na primjer Filozofski, Prirodoslovno-matematički, Pravni, Politološki, Ekonomski i Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Takvim modelom, na temelju autonomije sveučilišta propisane zakonom sa svrhom sprječavanja uplitanja politike u znanost, bilo bi ili nemoguće ili jako teško kontrolirati financijske odluke i reguliranje participacija studenata u troškovima studija.

Ovo su fakulteti koji privlače najviše investicija. Tendencijom stvaranja elitnog sveučilišta također pretpostavljamo polarizaciju visokog školstva po prestižu, pri čemu bi neki fakulteti, trenutno manje atraktivni, ali kao struke državi nezamjenjivi, stradali i sveli se na razinu kvalitete communitiy college'-a u SAD-u.

2. Status prvostupnika na tržištu rada

Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju koji je donesen 10. listopada 2007. u članku 9. uspostavlja ravnotežu odnosa starih i novih akademskih titula. No, zakon je donesen bez prethodnog pripremanja ili istraživanja na tržištu rada.

To je lako ustanoviti empirijskim istraživanjem. Nazovemo li reprezentativan broj poslodavaca s različitih područja djelatnosti (npr. Plivu, INA-u, Turističku zajednicu, farmacijske tvrtke itd.) i pitamo ih: ''Na kojim radnim mjestima možete zaposliti prvostupnike?'' vidjet ćemo nespremnost tržišta rada za reformu školstva.

S tim u vidu postalo nam je jasno da reforma školstva u sebi, osim same strukturalne i sadržajne preinake postojećeg sustava obrazovanja i odgovornosti za budućnost mnoštva mladih stručnjaka i znanstvenika, u sebi sadrži i nužnu prilagodbu šireg društvenog konteksta.

Naša daljnja istraživanja dovela su iznenađujućeg otkrića: ne samo da Hrvatska nije spremna za adekvatnu provedbu Bolonjske reforme školstva, na to nije spremna niti Europska unija. Osim malog broja postotka sveučilišta Europske Unije koja Bolonju provode i odbijanja najvećih europskih sveučilišta da počnu s implementacijom Bolonje, ni tržište rada EU ne snalazi se najbolje u prepoznavanju diplome prvostupništva.

Prema službenoj stranici Benelux Bologna Secreteriat-a u susretu ministara u svibnju 2007. u Londonu, prepoznat je problem zapošljivosti kao jedan od prioriteta koji se imaju riješiti do iduće konferencije u travnju 2009.
Pritom su neke od navedenih zadataka podizanje svijesti poslodavaca o vrijednosti i kvalifikacijama prvostupnika i razini očekivanog prvostupničkog znanja te omogućavanje zapošljavanja i savjetodavnih službi, kao i prepoznavanje novih titula na tržištu rada diljem Europe.

Zbog ovih novih spoznaja o problemima Bolonjskog procesa, smatramo jedinim ispravnim rješenjem prijevremenu hitnu reviziju reforme školstva u Hrvatskoj. U skladu s tim predlažemo uvođenje moratorija na Bolonjski proces dok se ovi osnovni problemi ne riješe.

3. Jedno od mogućih rješenja statusa studenata koji su ''ugazili u Bolonju''

a) Svi studenti koji su upisali preddiplomski studij dobivaju preporuku od svih nadležnih tijela da upišu diplomski studij koji će im platiti nadležna tijela. Ako odluče ipak ostati prvostupnici, to je njihova odluka i time ostaju viša stručna sprema koja npr. kao bacc. sociologije ne može raditi kao profesor i ne može se baviti znanstvenim radom.

Svim studentima sa završenim preddiplomskim treba omogućiti upis na diplomski studij tim više što se statut Sveučilišta u Zagrebu kosi sa zakonom pa su fakulteti van zakonskog roka objavili uvjete za upis na diplomske studije ili ih još nisu ni objavili.

Članak 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti nalaže objavu uvjeta za upis studija, broja mjesta za upis, postupka i ostalih podataka o studiju 6 mjeseci prije početka nastave. Sveučilište u Zagrebu je svojim statutom smanjilo taj rok na mjesec dana prije početka nastave, što je potpuno nerazuman rok za pripremu studenata za razredbeni postupak.

b) Kvote plaćenih diplomskih studija trebaju u najgorem slučaju odgovarati kvotama upisanih studenata na preddiplomski studij. S obzirom na to da je dio studenata već odustao, na diplomskim studijima se otvara mjesto za one koji se misle prebaciti na diplomski studij na drugi fakultet.

Njih se bira prema određenim uvjetima: znači samo za njih ili prijemni ili prosjek. (Blagi oblik diskriminacije, no također i mjerilo kvalitete. Pojedini studiji u svojim preddiplomskim programima – dostupno na mrežnoj stranici za sve studije - tražili su određen prosjek kao uvjet za upis na diplomski studij).

c) Generacijama koje su ugazile u Bolonju nakon reforme školstva retrogradno se izdaje izjednačavanje titula prema modelu:
Prvostupnici se izjednačavaju sa starom titulom dipl.
U prijevodima diploma starog sustava na engleski izjednačavalo dipl. sa bachelor. Bachelor je prvostupnik.
Zbog toga su naša sveučilišta uz diplome starog sustava počele uvoditi supplemente. U prijevodima naših starih diploma sa supplementom na engleski, titula je bila ma. Odnosno master, što odgovara završenom petogodišnjem studiju bolonjskog procesa.

Naš prijedlog je da se generacijama koje su ugazile u Bolonju izjednače diplome koje tek trebaju biti dobivene, a regulirane su Zakonom o akademskim nazivima sa diplomama starog sustava.

Predlažemo, ne usklađivanje naziva diploma starog sustava po novom, bolonjskom, već obratno, da se prvim generacijama bolonje izjednače nazivi diploma sa nazivima diploma starog sustava.

Sastanak AKSTU-a je danas u 16 sati u klubu

Znači plan je sljedeći. Ja uređujem blog AKSTU-a već više od godinu dana, i podforum AKSTU na UNIZD-forumu par mjeseci. Pošto sam četvrta godina mislim da bi bilo vrijeme da neka mlađa osoba preuzme moje "funkcije". Nije to neki kompliciran posao, štoviše lagan je, a posebno moderatorstvo ovog podforuma. Stoga ako ima netko tko je voljan i ambiciozan da ovo nastavi, nek se javi. Naravno, neće odmah sve preuzeti, ja planiram još to voditi ili pomagati bar nekoliko mjeseci, samo bih htio da netko to na vrijeme preuzme. Bilo bi stvarno šteta da blog AKSTU-a propadne. Osoba koja se javi mora biti član udruge (iako je to kod nas više-manje neformalno) i da je voljna s vremena na vrijeme napisati koji tekst ili objaviti neke događaje iz naših akcija i sastanaka. Stoga, ima li voljnih?

Sutra u 17 sati održati će se novi sastanak udruge AKSTU u Studentskom klubu.

UDRUGA AKSTU DOBILA JE SLJEDEĆI POZIV, PA GA UPUĆUJEM ČITATELJIMA BLOGA:


TRIBINA

''PERSPEKTIVE HRVATSKE U NATO SAVEZU''

-organizator: Odbor mladih Atlantskog vijeća Hrvatske u suradnji sa organizacijom American Corner Zadar
- mjesto i vrijeme događaja: 15.svibnja 2008. u 13h, multimedijalna dvorana u Gradskoj knjžnici Zadar
- vrijeme trajanja- cca 90minuta
- govornici: - Robert Mikac, bivši zapovjednik voda Vojne policije u V. hrvatskom kontingentu u sklopu NATO-eve misije ISAF u Afganistanu
- Centar za mirovne studije- Gordan Bosanac
- Alan Kečkeš, Odbor mladih Atlantskog vijeća Hrvatske
- moderator: Domagoj Koren, Odbor mladih Atlantskog vijeća Hrvatske

Program:
- uvodna riječ predstavnika American Corner Zadar ili GKZD-a
- moderator: Domagoj Koren
- NATO u novom sigurnosnom okruženju - Alan Kečkeš, Odbor mladih Atlantskog vijeća Hrvatske
- Hrvatska u mirovnoj misiji u Afganistanu- Robert Mikac, bivši zapovjednik voda Vojne policije u V. hrvatskom kontingentu u sklopu NATO-eve misije ISAF u Afganistanu
policija MORH-a
• iskustva iz misije u Afganistanu
- problem u Afganistanu
- NATO i Afganistan
• djelokrug rada i specifičnosti hrvatskog kontingenta u misiji ISAF u Afganistanu
- Negativne strane ulaska Hrvatske u NATO savez - Gordan Bosanac, Centar za
mirovne studije

- pitanja i odgovori

*- predviđeno vrijeme za svakog govornika- 20 minuta

Danas su u menzi, uslijed gužvi i skučenosti prostora te vrućine uzrokovane zatopljenjem i radom kuhinje menze dvije ili tri cure pale u nesvjest pa je po njih morala doći Hitna. Moram priznati da nas je sve koji smo dolje ručali iznenadilo kada su cure jedna po jedna počele padati u nesvjest. Nije nam bilo jasno što se događa. Onda je jedan od kuhara otvorio sve prozore i sva vrata i bilo je bar malo više propuha za tridesetak ljudi koji su unutra stajali u redu. Mislim da bi uprava PCS-a morala razmišljati o tome da u što kraćem roku u menzu postavi klima-uređaj, jer ovo danas bi se moglo ponoviti više puta u lipnju kada dođu prave ljetne temperature. Ovako dalje sigurno neće moći.

JUTARNJI LIST:
ZADAR: 200 PROSVJEDNIKA
- Nezadovoljni smo načinom na koji se Ministarstvo ponaša prema nama, kao i prema provedbi bolonjskog procesa - rekla je Iva Kovačević, studentica druge godine pedagogije, koja je na prosvjed došla dogovarajući se preko Facebooka i studentskih internetskih foruma. Studentski zbor i Udruga studenata AKSTU odbili su sudjelovati u prosvjedima.

- Tri godine nisu prstom mrdnuli, a nakon sastanka od 45 minuta između rektora i ministra izjavili su kako za studentske prosvjede nema razloga - naglasila je. (I. Neveščanin)

Kad samo ovo pročitao prekjučer u Osijeku, srce mi je stalo. Da mene i ostale AKSTU-ovce optužiti da nećemo da maknemo malim prstom za studente!!! Ekipa koja je bila dolje me uvjerava da ta cura to nije rekla za AKSTU nego za Zbor, ali netko je očito nešto rekao, valjda novinari ne bi izmišljali (bar se nadam). I bez obzira što sam prije nekoliko dana na forumu napisao da su organizatori prosvjeda neorganizirani kao djeca i stavio njihov "manifest" na forum, i što smo naglasili da je premalo vremena na nešto smisleno organizirano, ali da će naši članovi sudjelovati kao pojedinci, i da se umiješala politika, i da je većina vodećih AKSTU-ovaca na terenskoj nastavi ili doma na produženim prvomajskim praznicima - svejedno izašla ovakva izjava u novinama. Neznam je li ona istinita ili ne, ali nekoliko sličnih se počelo javljati po faksu, ali što je najsmješnije od ljudi koji su me lani glatko odjebavali kad sam ih zvao na prosvjed. Čovjek ne zna više što bi napravio. Izgleda da stotine tekstova i svakodevni rad za studente nije dovoljna legitimacija. A dobro.
I nakon što je više nego očito da je nedavni prosvjed sa stotinjak ljudi propao, isto kao što su propali naši prosvjedi za dom, da je nekim slučajem to AKSTU organizirao bilo bi paljbe po nama. Tako štogod napravili nije dobro.
Isplati li se u budućnosti uopće razmišljati o prosvjedima?

Mole se svi članovi AKSTU-a koji su na posljednjim studentskim izborima izabrani u Studentski Zbor da dođu danas u 20 sati u Studentski klub na sastanak udruge radi dogovora oko nekih tehničkih stvari. Molimo sve kolege da se tamo večertas pojave. Hvala

Jučer su hrvatski srednjoškolski učenici organizirali velike demonstracije u desetak hrvatskih gradova zbog problema oko uvođenja državne mature. Organizacija prosvjeda, koja je išla preko interneta, zavrjeđuje veliko divljenje svake slobodoumne osobe, posebno studenata koji bi se na mlađe kolege trebali ugledati. Svi jučerašnji učenički zahtjevi mogu se sažeti u dvije riječi – Tražimo transparentnost! Tu sam riječ prošlu godinu i pola dana počesto koristio u svoj studentskoj borbi i to ne bez razloga. Ista stvar koja se događa studentima oko bolonje, događa se i učenicima zbog državne mature – jednostavno nema transparentnosti. Ne zna se tko pije tko plaća, i sve karte nisu na stolu. No za razliku od učenika koji su, vođeni idejom da su u pravu, digli bune i uspjeli, studenti kao i već dugi niz godina dosad – šute! Iako će hrvatski studenti u rujnu i listopadu imati mnoge poteškoće, vjerojatno veće no što imaju učenici sa maturom, bolonjski studenti treće godine, ali i mlađi, ne osjećaju potrebu da izađu na ulice i kažu što misle o netransparentnosti i donošenju odluka u zadnji čas. Preteški uvjeti koji su određeni studentima treće godine vjerojatno od većine ljudi neće biti ispunjeni, ali čak ako to oni i uspiju, na mnogim fakultetima i odjelima se u potpunosti ne zna što će biti poslije toga.
E sad, studenti imaju dva izbora. Prvi je da što prije izađu na ulice i preko svojih studentskih predstavnika iskažu nezadovoljstvo provođenjem bolonje, a drugi je da ne rade ništa do rujna, i nakon što ih sustav pritegne, oni se poput utopljenika pokušaju iskobeljati iz nevolje. Uprave fakulteta te „pet do dvanaest“ buntovnike uvijek ušutkaju optužbom da su neradnici, kao što su radili i lani minimaliziranjem problema druge godine bolonje. No čak da oni to i ne učine, u rujnu neće biti dovoljno vremena za bilo kakva znatnije promjene.
AKSTU će naravno pomoći koliko god bude mogao našim studentima, kako je i dosad činio, a kako su mnogi naši članovi ušli i u Zbor mogu vam obećati i puno veću aktivnost te legalne studentske institucije nego što je to dosad bio slučaj. Ali svaka inicijativa mora krenuti od studenata.
STUDENTI – sada je red na vama!!!

Sastanak AKSTU-a danas je danas u 16 sati u klubu.

Na studentskim izborima za sveučilišnu listu održanima 23. travnja 2008. bilo je kandidirano ukupno 7 listi članova AKSTU-a. Ispod dajem njihove rezultate:
DVADESET I ŠESTA IZBORNA JEDINICA

2.
ŠIME VUČETIĆ
MARIN PERINIĆ (67 glasova)

5.
ŽELJKO PRIMORAC
BOŽO MAJIĆ (128 glasova)

6.
BRANKO RADONIĆ
MARKO VIDUČIĆ (60 glasova)

7.
INES PERUČIĆ
NIKOLA PERUČIĆ (52 glasa)

8.
IVO KRAVIĆ
BARBARA GABRIĆ (61 glas)

9.
MIRKO ANDRIĆ
MIA KIRIDŽIJA (83 glasa)

10.
PETRA KUPSJAK
ZRINKA LEŠIĆ (90 glasova)

Hvala svima koji su za nas glasovali.

Na sljedećim izborima za studentski zbor koji će se održati 23. travnja 2008. godine kandidiralo se nekoliko članova udruge AKSTU. Dio našeg članstva se kandidirao na pojedinim odjelnim listama, a ostali su na sveučilišnim. Mislim da većinu ovih ljudi poznajete iz njihova dosadašnjega rada AKSTU-a, stoga se na sljedećim izborima nadamo da ćete zaokružiti jedno od ovih imena. Ako izaberete ove ljude, nećemo vam obećati čuda, ali od nas možete očekivati beskompromisnu borbu za studentska prava kao i dosad.
Ispod slijedi popis kandidata na sveučilišnoj listi ili 26. izbornoj jedinici:

DVADESET I ŠESTA IZBORNA JEDINICA

2.
ŠIME VUČETIĆ
MARIN PERINIĆ

5.
ŽELJKO PRIMORAC
BOŽO MAJIĆ

6.
BRANKO RADONIĆ
MARKO VIDUČIĆ

7.
INES PERUČIĆ
NIKOLA PERUČIĆ

8.
IVO KRAVIĆ
BARBARA GABRIĆ

9.
MIRKO ANDRIĆ
MIA KIRIDŽIJA

10.
PETRA KUPSJAK
ZRINKA LEŠIĆ

Mene smeta što nam svi govore kako nakon tri godine nemamo puno mogućnosti, ali ne govore koje su to mogućnosti. Isto tako je za četvrtu godinu potreban prosjek 3,5 koji nije baš lako skupiti jer ako odbiješ ocjenu onda ponovno moraš odgovarati na idućem roku do kojeg ti se često skupe drugi ispiti i onda često nemaš izbora nego prihvatiti ocjenu koja ti se nudi jer ne želiš da ti se dalje gomila. A na taj način se prosjek ne skuplja nego pada. I zašto četvrta godina mora biti 15-20 000? Bilo bi bolje kad bi se provodio nekakav prijemni pa onaj tko prijeđe prag da tu godinu upiše. A ne bi ni prosjek bio takav bauk da se ne mora slušati 6 predmeta istovremeno nego jedan koji položiš pa nakon toga slušaš drugi pa položiš pa treći i sve tako. Na jednom sveučilištu prije ovog bila sam prva generacija bolonjaca imala sam sličan sistem i bilo je neusporedivo lakše nego ovdje i ocjene su i bile bolje. Zašto i u Zadru ne bi bilo tako? Tako bi bilo lakše skupiti prosjek od 3,5.
Ponekad kad gledam sveučilište u Zagrebu gdje se za upis u četvrtu godinu istog studija ne traži prosjek,tada se pitam čemu uopće taj prosjek.
M.N.

Prvi studentski prosvjed održan u organizaciji AKSTU-a 20. travnja 2007. godine na Narodnom trgu